Vanjski tereni za mali nogomet
ISPROBAJTE NOVE TERENE SA NAJNOVIJOM GENERACIJOM UMJETNE TRAVE!!!
Dva vanjska terena (ili jedan veliki 40 x25m) za mali nogomet na umjetnoj travi, pokraj Dotršćinske šume,
omogućit će Vam igru punim plućima. Odlična drenaža omogućava igru u svim vremenskim uvjetima.
Optimalni broj igrača u jednoj ekipi je 4+1. ( na velikom terenu 6+1, golovi 5m)
Svaki dan 8:00 – 24:00
narudžbe i rezervacije
Tel.: +385 98 9825 625
Nogometna škola
NOGOMETNA ŠKOLA “ŽUTI BRIJEG”
Upisi traju čitavu godinu, a mogu se upisati djeca rođena 2018. godine i stariji.
Sportski centar “MALI DOM” i nogometna škola “ŽUTI BRIJEG” u sklopu poslovne suradnje omogućuju Vašim najmlađima da steknu osnovne vještine nogometa.
Škola se bazira na učenju prvih nogometnih koraka pa do prosljeđivanja u klubove (nakon 12-te godine, ovisno o kvaliteti i želji dječaka).
Ovisno o vremenskim uvjetima, treninzi se odvijaju na unutarnjim ili vanjskim terenima.
Trenira se ponedjeljkom i četvrtkom u tri grupe odvojene po godištima. Treninzi se održavaju po budnim okom licenciranih trenera (UEFA A licenca).
facebook: škola nogometa Žuti brijeg
VAŽNOST SPORTA U RAZVOJU DJECE
Znanstvenim istraživanjem dokazano je da su djeca koja sudjeluju u organiziranom sportu općenito zdravija, postižu bolji uspjeh u školi, imaju bolje razvijene socijalne vještine i više su timski orijentirana.
U današnje vrijeme nije niti zanemariva činjenica da ih sport odvlači od lošeg društva povezanog sa konzumiranjem alkohola, cigareta i droga.
Zdravija djeca
Tjelesna aktivnost u djece utječe na zdravlje te kao važna prevencija razvoju rizičnih čimbenika koji utječu na njihovo zdravlje u odrasloj dobi.
Djeca bi morala vježbati više nego što su do sada preporučIvali zdravstveni radnici kako bi se kod njih smanjio rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti u budućnosti, izvijestili su znanstvenici norveške School of Sports Science iz Osla. Umjesto svakodnevne jednosatne umjerene fizičke aktivnosti, djeca bi trebala vježbati najmanje 90 minuta dnevno, smatra Lars Bo Andersen, voditelj istraživanja.
Znanstvenik i njegovi kolege proveli su istraživanje o utjecaju vježbanja na gotovo 2000 djece u dvije dobne skupine od 9 i 15 godina. To su godine na oba kraja faze puberteta za vrijeme koje se događaju brojne hormonalne promjene koje utječu na rizične faktore za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Bavljenjem sportom utječe se na rast i razvoj. Djeca jačaju mišiće i kosti što doprinosi pravilnom držanju tijela – poglavito važno danas kada se djeca sve manje kreću. U istraživanju Dr. Luis Sardinha sa Tehničkog fakulteta u Lisabonu u Portugalu, objavljenom 2008. godine, u kojem su sudjelovala djeca prosječne starosti od 10-tak godina, otkrivena je veza između trajanja tjelesne aktivnosti i jakosti kostiju.
Za snažne kosti, dječaci i djevojčice trebaju najmanje 25 minuta intenzivnog vježbanja dnevno. Djetinjstvo i pubertet su osnovna razdoblja za razvoj koštane mase i snage.
Istraživači sugeriraju vezu između astme i nedovoljne fizičke aktivnosti. Znanstvenici vjeruju da neaktivna djeca ne udišu duboko i dovoljno redovito, što bi im pomoglo u širenju zračnih puteva i time ih učinilo manje podložnim astmi.
Prekomjerna težina nastaje zbog neravnoteže unosa kalorija i potrošnje energije. To više nije bolest samo odrasle dobi, jer se s tim problemom suočava sve više mladih. Uzrok je lako detektirati – sjedalački način života u kombinaciji sa nezdravom prehranom.
Budući da 90 posto djece u Hrvatskoj u dobi od 11-13 godina prati tv-program tri do četiri sata dnevno, jasno je da je važno poticati djecu da kvalitetnije provode svoje slobodno vrijeme. Bavljenjem sportom odnosno redovitim vježbanjem na jednostavan način se smanjuje vrijeme provedeno pred TV-om i kompjutorima.
Bitno je napomenuti da zdrava navika bavljenjem sportom ostaje za cijeli život. Što je vrlo važno, jer im tjelesna aktivnost kada odrastu pomaže u sprječavanju nastanka prekomjerne težine, problema sa kralježnicom, visokim tlakom i mnogim bolestima koje osobito pogađaju neaktivne osobe.
Bolji učenici
Fizički napor pozitivno utječe na dječju koncentraciju, a redovito treniranje na njihovu disciplinu i sposobnost raspolaganja vremenom. Zato i nije čudno da često djeca sportaši često postižu bolji uspjeh u školi od vršnjaka koji nemaju tako bogato organizirano slobodno vrijeme.
Kroz bavljenje sportom djeca se oslobađaju i nagomilanog stresa. Djeca su danas više nego ikad pod raznim pritiscima – kako u školi, tako i u obitelji, ali i od strane svojih vršnjaka.
Tijekom treninga oslobađa se nagomilana napetost, a um bistri.
Bolje osobne vještine
Kroz bavljenje sportom mladi razvijaju kreativnost, samopoštovanje i razvijaju orijentaciju prema cilju. Ukoliko sudjeluju u timskom sportu, mladi u svom timu uče o suradnji, prijateljstvu, timskom radu. Uče da uspjeh tima ovisi o njihovom angažmanu ne samo u napadu nego i u obrani; o disciplini u igri i spremnosti da žrtvuju svoje individualne ciljeve.
Uspješnost u sportu te može odvesti na vrh poslovne ljestvice, pokazalo je najnovije istraživanje. Kada je 100 vodećih osoba u engleskom poslovnom svijetu bilo upitano o svojim akademskim i sportskim uspjesima, mnogi su vjerovali da su njihove upravljačke vještine prije bile stečene na sportskom igralištu nego li u učionici.
Kroz pobjede i poraze u sportu djeca se uče da život donosi uspone i padove, ali da dodatnim zalaganjem mogu utjecati na konačni. Otkrivaju i da svakodnevna odricanja ne moraju donositi trenutne rezultate, nego su dio dugoročnog procesa koji će jednog dana donijeti uspjeh. Uče da naporan rad može biti zabavan. To saznanje im može biti od pomoći kada jednog dana budu birali svoje zanimanje.
Bitno je da kroz bavljenje sportom razviju osobne vještine koje će im biti od pomoći i nakon prestanka bavljenjem sportom.
Autor članka: Igor Macner